Činjenice
Naziv: Republika Makedonija
Grb: Unutar grba se nalazi voda, koja predstavlja Ohridsko jezero, planina, koja predstavlja planine Makedonije, te sunce, kao nacionalni simbol Makedonije sa svojim zrakama. Okružen je vijencem koji se sastoji od zlatnih plodova maka, listova duhana i pšeničnog klasja, u dnu kojega je crvena vrpca s bijelim vezom.
Zastava: Zastava je izrađena od crvene pozadine na kojoj ima zlatno sunce. Sunce je s osam sunčevih krakova koji se protežu od sunčevog diska s proširenjem do rubova zastave. Ono predstavlja “novo sunce slobode”, opjevano u makedonskoj nacionalnoj himni.
Himna: “Danas nad Makedonijom”
Himna R. Makedonje – vokalno-instrumentalna verzija
“Danas nad Makedonijom se rađa
novo sunce slobode!
Makedonci se bore
za svoja prava!
Makedonci se bore
za svoja prava!
Ponovo se sada zastava vije,
Kruševske Republike!
Goce Delčev, Pitu Guli,
Dame Gruev, Sandanski!
Goce Delčev, Pitu Guli,
Dame Gruev, Sandanski!
Makedonske šume šumno pjevaju,
nove pjesme, nove vijesti!
Makedonija slobodna,
slobodno živi!
Makedonija slobodna,
slobodno živi!”
Smještaj: Jugoistočna Europa, Balkanski poluotok
Površina: 25.713 km2
Glavni grad: Skopje, ekonomski, kulturni i industrijski centar Makedonije (550.000 stanovnika)
Veći gradovi: Kumanovo, Bitola, Prilep, Tetovo, Gostivar, Ohrid
Neovisnost: 8. rujna 1991.
Državni praznici: – 24. Svibanj, “Sv Kiril i Metodij” – Dan sveslavenskih prosvjetitelja; – 2. Kolovoz, Dan Republike; – 8. Rujan, Dan neovisnosti; – 11. Listopad, Dan narodnog ustanka; – 23. Listopad, Dan makedonske revolucionarne borbe i – 8. Prosinac, “Sv. Kliment Ohridski”
Blagdani: – 1. Siječanj, Nova godina; – Badnjak, dan prije Božića, 6. Siječanj prema pravoslavnom kalendaru; – Božić, prvi dan Božića, 7. Siječanj prema pravoslavnom kalendaru; – 19. Siječanj, Bogojavljenje (Vodici) prema pravoslavnom kalendaru; – Veliki Petak, petak prije Uskrsa prema pravoslavnom kalendaru; – Uskrs, drugi dan Uskrsa prema pravoslavnom kalendaru; – 1. Svibanj, Dan rada; – 28. Kolovoz, Velika Gospa prema pravoslavnom kalendaru; – Duhovdan, petak prije Duhovdana prema pravoslavnom kalendaru i – Ramazan Bajram, prvi dan Ramazan Bajrama.
Ustav: usvojen 17. studenog 1991., na snazi od 20. studenog 1991.
Broj stanovnika: 2.046.209; 2001.
Pravo glasa: 18 godina; makedonsko državljanstvo
Etnički sastav: Makedonci 66,6%, Albanci 22,7%, Turci 4%, Romi 2,2%, Srbi 2,1%, ostali 2,4% (procjena iz 1994.)
Jezici: makedonski 70%, albanski 21%, turski 3%, srpskohrvatski 3%
Nacionalna valuta: makedonski denar (MKD), 1 EUR = 61,81 (1. lipanj 2011.)
Vjerska pripadnost: pravoslavni 67%, muslimani 30%, ostali 3%
Zemljopis
Smještaj: Jugoistočna Europa, okružuju je Srbija, Kosovo, Albanija, Grčka i Bugarska
Geografske koordinate: 41 50 N, 22 00 E
Površina: ukupna: 25.333 km2, kopnena: 24.856 km2, vodena: 477 km2 (2%) teritorija zemlje
Kopnene granice: Srbija 62 km, Kosovo 159 km, Albanija 151 km, Bugarska 148 km i Grčka 246 km
Obala: 0 km (okružena kopnenom granicom)
Klima: duga, topla, suha ljeta i jeseni s puno sunčanih dana u toku godine, te oštre i hladne zime s puno snijega
Reljef: brdsko-planinsko područje (75%) pokriveno dubokim rječnim bazenima i dolinama; 3 velika tektonska jezera smještena na južnoj granici (Ohridsko, Prespansko i Dojransko jezero); 35 većih i manjih rijeka; 50 umjetnih jezera; najveća rijeka Vardar (388 km dužine, od kojih 301 km prolazi kroz Makedoniju) dijeli zemlju na dva dijela
Visinska razlika: najniža točka: rijeka Vardar 50 m; najviša točka: vrh Golem Korab 2.764 m nadmorske visine
Prirodni resursi: krom, olovo, cink, mangan, volfram, nikal, željezna rudača niske kvalitete, azbest, sumpor, drvo, obradiva zemlja; geološki sastav, reljef, klima, hidrografija, tla, flora i fauna, omogućile su da se Makedonija ubroji među rijetke zemlje Europe s bogatim prirodnom baštinom; 3 nacionalna parka (Pelister, Mavrovo i Galičica), 4 stroga prirodna rezervata, te mnoštvo spomenika prirode
Turizam: najviše se nudi u sklopu prirodnih jezera, skijaških centara, banjskog i lovnog turizma; ljetna ponuda koncentrirana je na Ohridskom, Prespanskom i Dojranskom jezeru, a najveći zimski rekreativni centri su Pelister, Šar Planina, Bistra i Mavrovo
Gastronomija: ponuda je velika i bogata, reprezentativna makedonska kuhinja na Balkanu, s turskim, grčkim i bliskoistočnim, te u manjoj mjeri mediteranskim utjecajem zbog relativno tople klime koja omogućava odlične uvjete za uzgoj raznih vrsta voća i povrća, te začina i biljaka; različiti mliječni proizvodi i alkoholna pića poput čuvenih makedonskih vina, rakija i mastike
Kulturna baština: zemlja raznih narodnosti i religija; zbog svoje bogate povijesti i miješanja različitih kultura, ima iznimno bogatu kulturnu baštinu; 1980. godine grad Ohrid i Ohridsko jezero proglašeni su za svjetsku kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a
Arheološki lokaliteti: Herakleja Linkestis, Skupi, Stobi, Kokino i dr.; obala Ohridskog jezera naseljena je od vremena prije nove ere, najstarija arheološka naselja datiraju od vremena neolita, oko 6.000 godina prije nove ere, a samo na makedonskoj strani sliva otkriveno je više od 170 arheoloških lokaliteta
Tradicionalne umjetnosti: izvorna narodna glazba i makedonska kola odlikuju se bogatim koreografskim kretanjima plesača, praćenima narodnim instrumentima kao što su tapan, zurla, kaval i gajda, a najčešće se sviraju nepravilni ritmovi; makedonsko fresko – slikarstvo i ikonografija, rezbarstvo, kujundžijstvo – filigranstvo, te izrada narodnih nošnji bogatih koloritnim motivima; u srednjem vijeku Makedonija je bila crkveno-manastirski centar na Balkanu, a veliki dio ovih objekata i dan danas plijene svojom arhitektonskom i slikarskom grandioznošću
Povijest
Makedonska povijest danas pobuđuje veliko zanimanje svjetske javnosti, ponajviše zbog značajnih osoba koje je makedonski narod dao u prilogu cjelokupne ljudske civilizacije. Najpoznatiji među njih su Aleksandar Veliki Makedonski u čijem se vremenu makedonska imperija prostirala na tri kontinenta, sveta braća Kiril i Metodij, autori prvoga pisma slavenskih naroda, te njihov učenik Kliment Ohridski koji je kasnije napisao ćirilicu.
1395. godine započinje petstoljetna turska okupacija Makedonije. Jedan od važnijih datuma iz mukotrpne povijesti makedonskog naroda jest 2. kolovoz 1903., kada je Ilindenskim ustankom u gradu Kruševu stvorena prva republika na Balkanu.
Nakon Balkanskih ratova (1912.-1913.) teritorij Makedonije bio je podijeljen između Grčke, Srbije i Bugarske.
1945. godine Makedonija postaje dio SFRJ gdje ostaje sve do 1991. godine kada je 8. rujna uspješno proveden referendum za neovisnost. Ustav države izglasan je 11. studenoga 1991. U travnju 1993. godine Makedonija je primljena kao punopravna članica u organizaciji UN-a, ali zbog političkog pritiska Grčke, pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Ipak, 114. zemlja članica UN-a priznale su Makedoniju pod njezinim ustavnim imenom.
Danas Makedonija ima status kandidata za zemlju članicu Europske Unije.
