Makedonski narodni plesovi imaju važno mjesto u makedonskom folkloru i glazbenoj tradiciji. Preko svojih tradicionalnih ora i pjesama makedonski narod izražava svoje osjećaje, radosti i tuge. Ovisno od stila, koreografije i običaje vezane s njima, ona se mogu podijeliti na zapadna, jugozapadna, južna, sjeverna i istočna. Također, razlikujemo obredne i svjetovne igre. Obredne su dodolske, koledarske, rusalijske i dr. U svjetovne igre spadaju one koje su povezane sa životom i radom naroda kao što su: borbene, svadbarske, žetvarske, ljubavne i dr.
Makedonska ora su brojna i različita. Obično se igraju u vrijeme praznika, svadbi, na sredselu, ispred crkvi, škola i kuća. Glazba za ova ora izvodi se na harmonici, bubnju (tapan), klarinetu, violini, gajdama, tamburi, zurli, kavalu, tarabuci, defu (dajre,) kao i na drugim narodnim i tradicionalnim instrumentima.
Ovo su neka od poznatijih narodnih ora:
Teškoto – muško oro iz zapadnog dijela Makedonije koje prikazuje rastanak pečalbara s njihovim porodicama.
Aramiskoto – muško oro koje prikazuje hrabrost i junaštvo mladih u borbi protiv tiranije.
Nevestinskoto – žensko oro kada nevjesta igra svoj zadnji ples u domu njezinih roditelja i prvi u njezinom novom domu, u kući zeta.
Kopačka – muško oro u kojem se izražava istrajnost ljudi koji rade u polju. Naime, nakon teškog cjelodnevnog rada u polju i po dolasku doma, ljudi nastavljaju neumorno igrati.
Tresenica – žensko oro koje prikazuje vijenje i njihanje njihovih nošnji, odnosno miraz, na vjetru u proljetnim mjesecima.
Dračevka – mješovito, muško-žensko brzo i poletno oro, jedna vrsta nadigravanja između muških i ženskih plesača.
