Mislim da neću pogriješiti ako kažem da ne postoji mjesto u Makedoniji koje vam neće oduzeti dah sa svojom prirodnom ljepotom. Makedonija je dom najčišće prirode koju duša može naći i najljepšeg prizora kojeg oko može vidjeti.
Najveća makedonska i ekološki čista dolina je Pelagonija. Ona je i najvažnije poljoprivredno područje u zemlji. Smještena u jugozapadnom dijelu Makedonije, na jugu dotiče granicu s Grčkom. Velika ljepotica proteže se na površini od oko 4.000 km² i okružena je Buševom i planinom Baba sa zapada, Dauticom i Babunom sa sjevera te Nidže i Selečkom planinom sa istoka. Kroz nju teče Crna rijeka, a klima je umjereno kontinentalna, s toplim, suhim ljetima i hladnim, vlažnim zimama. Bila je naseljena još u prapovijesti, a danas ima više od 200.000 stanovnika koji su smješteni u devet općina u kojima su najveći gradovi Bitola i Prilep.
Koliko nam je važna Pelagonija? Puno. Od žitnih kultura, na ovoj plodnoj, humusnoj zemlji uzgajaju se pšenica, ječam, kukuruz, zob i raž, a od industrijskih šećerna repa, suncokret, krumpir, stočni kukuruz i prilepski duhan, koji je svjetski poznat po svojoj aromatičnosti i kvaliteti. U vlažnijim područjima uzgajaju se i veće količine luka i paprika. Od voćarstva najzastupljenija je proizvodnja jabuka, a njeguje se i lozarstvo. Zastupljeno je i stočarstvo s velikim brojem krava i ovaca, pa zbog svega toga, razvijena je i prehrambena industrija. Od svega rečenog, nije ni čudo što pelagonijska kuhinja obiluje s puno ukusnih lokalnih specijaliteta te kvalitetnim domaćim vinom.
I kulturna vrijednost Pelagonije vrlo je bogata i raznovrsna što potvrđuju i brojna arheološka nalazišta, crkve i manastiri. pelagonija je i važno prometno područje. Kroz nju je prolazio najslavniji od svih puteva, rimski put Via Ignacija, a njegovi se ostaci i danas mogu vidjeti u sklopu arheološkog nalazišta Herakleja.
Pelagonija vrijedi biti posjećena. Njezina će vam ljepota pokloniti neponovljivo turističko iskustvo koje će vam zauvijek ostati u sjećanju.
