U sjeverozapadnom dijelu Makedonije, nekoliko kilometara jugozapadno od Gostivara kod malog sela Vrutok u podnožju Šar Planine, na nadmorskoj visini od 683 m od kraška vrela izvire najveća makedonska rijeka Vardar. Makedoniju napušta kod Gevgelije, a zatim teče kroz susjednu Grčku i zapadno od Soluna ulijeva se u Egejsko more. Ukupna duljina rijeke iznosi 388 km, od kojih Makedoniji pripada 301 km. Od izvora njezino se korito širi, pa se sužava, teče mirno, pa podivlja… Duž njezinog toka prolazi kroz pet dolina i četiri kanjona i ima 37 većih pritoka (16 s desne i 21 s lijeve strane) od kojih su najznačajnije Pena, Lepenec, Pčinja, Bregalnica, Treska, Markova Reka, Topolka, Babuna i Crna Reka.
Osim po svojoj prirodnoj ljepoti, Vardar je jako važan za Makedoniju od ekonomsko-gospodarskog, prometnog i vojno-strateškog aspekta. Danas rijeka nije plovna, premda se u prošlosti po njoj održavala trgovija sa skelama i čamcima (gemije), najčešće od Velesa do Soluna. Vodna moć Vardara iskorištena je samo u području nakon izvora, gdje se nalazi hidrocentrala za proizvodnju struje. Rijeka je bogata ribom (pastrva, klen, crna i bijela mrena, belvica, šaran, crvenoperka, som i dr.), te je stoga razvijen sportsko-rekreativni ribolov, a poznata je i po lijepim mostovima kao što su Kameni most u Skopju, Željezni most u Velesu i mnogim atraktivnim visećim mostovima.
Podrijetlo imena Vardar nije točno utvrđeno. Poznato je da je u antičko doba rijeka nosila ime Aksios. Današnje ime Vardar prema nekim predajama dolazi od imena bizantskoga upravitelja Skopja iz 10. stoljeća, Varda Sklira, koji je regulirao protok rijeke Aksios i tako spasio grad od poplava, te je narod u znak zahvalnosti preimenovao rijeku u Vardar.
Kada poželite mir, odmor za oči i dušu, prošećite na obalama Vardara i zapjevajte makedonsku narodnu pjesmu: Oj, Vardare makedonski, ti ja krasiš Makedoniја…
