Za ljepotu nadaleko poznatog kanjona Matka pisali smo mnogo puta do sada. No, ovaj put ćemo se osvrnuti na njegovo šarenilo – prekrasnim raznobojnim leptirima koje on brižno čuva u svojim zelenim njedrima.
Ime leptir dolazi od starogrčke riječi “λεπίδος” – ljuska i “πτερόν” – krilo. Rasprostranjeni su širom svijeta. Kostur im je vanjski i imaju šest nogu kojima prepoznaju hranu. Hrane se s nektarom iz cvjetova, ali i s dozrelim voćkama. Mirisni organ su im njihova ticala. Leptiri mogu letjeti i do 1.600 km. i poznati su kao veliki migranti. Njihov životni ciklus ima 4 faze: jaje, ličinka, kukuljica i odrasli, a žive do 4 tjedna.
U svijetu postoji više od 150.000 tisuća različitih vrsta leptira. U Makedoniji ima 202 vrste dnevnih leptira, što predstavlja oko 50% njihovog ukupnog broja u Europi. Samo na Matki i na području rijeke Treska ima 119 vrsta dnevnih i 140 vrsta noćnih leptira, a susreću se i 77 vrsta balkansko endemskih malih leptira i još 18 drugih vrsta koje su nove za znanost. Neki od njih su na rubu izumiranja jer ih kolekcionari nezakonito prikupljaju. Poznatije vrste leptira s ovog područja su: Prugasti leptir (Iphiclides podalirius), Lastin rep (Papilio machaon), Crni Apolon (Parnassius mnemosyne), Poliksenov leptir (Zerynthia Polyxene), Zeljar (Pieris brassicae), Planinski bijelac (Pieris ergane), Kruperov bijelac (Pieris krueperi), Mrtvački plašt (Nymphalis antiopa), Dnevni paunovac (Inachis iO) i Admiral (Vanessa atalanta). Leptiri Monteveluči (Boloria graeca) kojeg ima na Pelisteru i Čingova okatka (Pseudochazara chingovskii/Macedonian Grayling), svijetlo sivi leptir kojeg susrećemo samo na Pletvaru i nigdje drugdje, najpoznatije su endemične vrste leptira u Makedoniji. Čingova okatka je simbol Makedonije i oslikana je na poštanskoj marci.
Zaštitimo ove prekrasne leptire da bi naši budući naraštaji mogli uživati u njihovoj ljepoti.
