Radi vrlo povoljnom geografskom položaju, planinama, dolinama, plodnim poljima, izvorima vode i drugim prirodnim bogatstvima, teritorij Makedonije bio je naseljen još od prapovijesti. O tome svjedoče brojna drevna arheološka naselja izgrađena od prije nekoliko milenija u dolinama i pored bregova u svim njezinim dijelovima.
Na oko 10 km sjeveroistočno od Kumanova pokraj puta za Krivu Palanku, posred sela Mlado Nagoričane nalazi se lokalitet Bazaltne Ploče i predstavlja jedinstveni prirodni fenomen te vrste na Balkanu. Ovaj spomenik prirode sastoji se od 8 konusna, na vrhu zaravnata uzvišenja koja se protežu po meridijanu i paralelama, u duljini od oko 5 km i imaju sličnu nadmorsku visinu od 480-505 m. Ista su ostaci jedne vulkanske ploče, formirane izlijevanjem masivne i spužvaste bazaltne lave prije oko 7-8 milijuna godina. Na njima ima zanimljive mikroforme u obliku udubina i stjenovitih korita, koji su u vlažnom razdoblju napunjeni vodom. Ploče sa svojom visinom i neobičnim izgledom dominiraju nad okolišem i osim prirodnu, imaju i kulturno-arheološku vrijednost.
Najistaknutija od njih je Kostoperska Karpa ili Žegligovski Kamen, visoka 80-100 m i s izvanrednim strateškim položajem i vidljivošću. Još od bakrenog doba, na samom platou stijene postojalo je višeslojno naselje s kontinuiranim vremenskim i kulturnim životom. U ovom arheološkom nalazištu najstariji tragovi i otkrića potiču iz eneolita, a otkriveni su i predmeti iz željeznog doba. Mjesto obiluje s fragmentima kvalitetno izrađenih keramičkih posuda, alata od kamena i kostiju, sitnih predmeta od metala, kovani novac i nakit, kao i sa srednjovjekovnim grobovima, a otkriveno je postojanje i ranokršćanske bazilike i zidina. Od posebne važnosti je i tajanstveni podzemni objekt u stijeni, sa svojim prostorijama, hodnicima i vertikalnim otvorima za provjetravanje. Na južnoj, strmijoj i nazubljenoj strani, nalazi se staro groblje, kaskadno poredano, s pogledom ka istoku.
Od nekadašnjih 40-tak srednjovjekovnih crkvi, zbog kojih je to područje nazivano Mala Sveta Gora, danas ih je ostalo samo nekoliko, cijele ili napola urušene. U podnožju Kostoperske Karpe je crkva Sv. Petka iz 1682. godine, a u okolici su Sv. Vrači, Sv. Nikola, Sv. Đorđi Pobedonosec, Sv. Arhangel i Sv. Bogorodica.
Samo priroda može sama sebe tako ukrasiti. Opija miris reliktne biljke Žuti koprivić (Celtis tournefortii) i pisak orlova samotnjaka. Očarava romantični pogled s platoa Kostoperske Karpe, otkrivajući raskošnu koloritnu slikovitost cijele doline. Osobito na izlasku sunca, kada rasprostranjeni divovski kameni cvjetovi ostavljaju snažan dojam i nezaboravne impresije.
