Bitola

Bitola

 

Grb Općine Bitola simbolizira bogatu povijest grada, a crveno-zlatni štit predstavlja suvremenu Bitolu, temelj njezine urbane, duhovne i materijalne kulture. Ujedno, sa svojom vizualnom strukturom asocira na sunčane vrhove pelisterskih molika i pelagonijsko zlatno žito. Sa svojim sfernim donjim dijelom grba asocira na bijeli amfiteatar u Herakleji. Plava boja simbolizira građansko društvo i demokraciju, crvena život i tradiciju, žuta duhovno bogatstvo i njegovu moć, a bijela je boja metafora za moralnu čistoću i etiku.

Zastava Općine Bitola sastoji se od polja s bijelom bojom, u čijem se središtu nalazi grb općine.

 

Bitola je grad u jugozapadnom dijelu Makedonije. Bitola je administrativno, kulturno, gospodarsko, industrijsko, obrazovno i znanstveno središte tog dijela Makedonije. Grad je poznat i kao grad konzula. Bitola je treći po veličini grad u Makedoniji po broju stanovnika, dok je po površini drugi.

 

Mnogi su se važni događaji iz makedonske i balkanske povijesti dogodili u Bitoli. Grad je građen, obnavljan, uništavan i ponovno građen još od njegovog prvog naseljavanja u kasnom brončanom dobu. Zatim u helenističkom razdoblju, te u Rimskom carstvu, sve do bizantskog doba imao je status grada s visokim stupnjem civilizacije.

 

Grad je u podnožju planine Baba (s vrhom Pelister visok 2.601 m), u središnjem dijelu pelagonijske doline. Kroz njega teče rijeka Dragor. Nalazi se 14 km sjeverno od granice s Grčkom, na nadmorskoj visini od 576 m. Gradsko urbano područje obuhvaća površinu od 30 km². Bitola je tradicionalno važna trgovačko-putnička veza između Jadranskog i Egejskog mora, kao i jedna od najvažnijih putničkih veza na Balkanu s Centralnom Europom. Prema popisu stanovništva iz 2002 godine, grad je imao 74.550 stanovnika.

 

Širok Sokak je najfrekventnija ulica u Bitoli. U početku je bila namijenjena za automobile, ali danas je isključivo pješačka ulica i pravo srce grada. Na Širokom Sokaku nalaze se najveće trgovine, restorani, kazalište s operom, galerije i mnogi drugi kafići i klubovi. Ovdje se nalaze najstarija arhitektonska djela i građevine na Balkanu, koji ukrašavaju grad još iz turskog doba. Na samom kraju Širokog Sokaka ulazi se u prostrani cvjetni park pun drvoreda, koji vodi u zoološki vrt i antičko pronalazište Herakleja Linkestis (Heraclea Lyncestis).

 

Turističke lokacije: Širok Sokak, Stara čaršija, Herakleja Linkestis, Saat-kula, Ajdar-kadi džamija, Jeni džamija, Isak džamija, Bezisten, Banja Deboj, crkva „Sv. Dimitrija“, crkva „Presveta Bogorodica“, crkva „Sv. Nedela“, Zandan-Kule, Spomen soba Mustafe Kemala Ataturka, Spomen muzej Goce Delčeva, Spomen kuća Stiv Naumova, Židovsko groblje, Narodno kazalište…

 

Comments are closed.